O nekropoli stećaka Krst
Piše i crta: Derviš Jasika
U obližnjoj šumi, zapadno iznad sela Gradac, a 2,5 km jugozapadno od centra Hadžića, na lokalitetu Krst i danas postoji omanja nekropola sa stećcima, u ranijim izvorima zabilježena i pod nazivom Vlaško groblje. Ovdje se pokraj lovačke staze sačuvala četiri stećka. Nalaze se na susjednom brdu, prekoputa poznatog historijskog područja Gradac, sa srednjovjekovnim gradom, temeljima crkve, ostatcima odbrambenih zidina, kulom, bunarima, ostatcima rimskih spolija i mnogo većom nekropolom sa 70-tak stećaka, na lokalitetu zvanom Orah.
Ovu malu ali interesantnu nekropolu prvi spominje Đoko Mazalić u svom radu Gradac kod Hadžića, u Glasniku hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu 1942. godine. Mazalić, a kasnije i Arheološki leksikon BiH 1988., na ovom lokalitetu bilježe tri stećka. Tom prilikom, omanja ploča koja se nalazi 23 metra od glavne grupe stećaka, nije bila pronađena. Naučno društvo SR BiH, 1963. i Bešlagić 1971., navode najvjerovatnije tačan broj od 4 sačuvana stećka, koliko smo i mi pronašli.

Shema I. Krst, raspored stećaka, 2012. godine
Stećci su oronuli, ispucali, utonuli i zarasli u šiblje. Pretežna orijentacija je S–J. U pratnji dobrog poznavaoca ovih terena Nihada Šehića lokalitet smo ponovo posjetili u novembru 2011. godine. Dobro smo očistili i pregledali ukrašeni stećak. Tražili smo motiv svastike koji spominje Mazalić, ali ga nismo pronašli. Pretpostavili smo da je stećak najvjerovatnije prevrnut naopako, te da se ovdje radi o motivima biljnih-floralnih stilizacija, ljiljana, polumjeseca, okvira, ali i nekih drugih motiva koji svakako mogu biti predmet dodatnih istraživanja i tumačenja.
Naše istraživanje je potvrđeno i dopunjeno 2015. godine, u kampanji popisa stećaka općine Hadžići u organizaciji Općine Hadžići i Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije Stanak. Došlo se do vrlo vrijednog nalaza, a to je još jedna ukrašena (gornja) strana stećka br.1. Time se potvrdila naša pretpostavka da je stećak bio prevrnut. Ovaj sa pet strana ukrašeni stećak, spada u najukrašenije na području općine Hadžići, a i šire. Za Krst, Samir Šehić (1963.) kazuje: „Mi to zovemo Vlaško kamenje. Kao djeca tu smo čuvali krave. Neko je rekao da tu ima zlata, pa smo mi kopali i svi smo se tada nešto ozlijedili!.”

Nije nam poznato odakle potiče i kada je nastao naziv Krst na ovom mjestu. Širi rejon iznad sela (k.č. 130/1) vodi se pod nazivom Đurđevo selo. Jedna od narodnih legendi je da se i na ovom brežuljku iznad sela nalazila crkva. Tokom istraživanja detaljno smo pregledali i istražili ovaj prostor, ali ne postoje nikakvi tragovi bilo kakve građevine pa tako ni crkve…
O nekima od simbola na stećcima, autor malo poznate knjige, BOGUMILI – HISTORIJA, UMJETNOST, KULTURA, ugledni historičar umjetnosti Rudolf Kutzli između ostalog navodi: … „Na mnogim stećcima nalazimo ornamente, uglavnom u obliku bordura, koji odražavaju pramotiv cjelokupnog života – ritam.”… „Gest života, drvo života često se pojednostavljeno pojavljuje kao simbol ljiljana… Kao nadgrobni cvijet on ukazuje s one strane smrti, pojavljuje se zajedno sa križem u pratnji kosmičkih znakova… Sam križ može se pretvoriti u križ-ljiljan.”… „I spirala je arhetip života… U prirodi je poznajemo kao oblik strujanja, kao izraz organskih zakona biljnog i životinjskog svijeta. Skupljajući se ona nestaje u tački,… Ona je znak smrti i ponovnog rođenja, umiranja i nastanka… dvije spirale ukazuju na put prema zvijezdi”… „Sunce vidimo u obliku kruga, prstena, diska ili točka… I svastiku nalazimo kao sunčev znak”…
Autor sheme, crteža i fotografija:
Derviš Jasika; 2009, 2011, 2012, i 2015. godine
Literatura
- Bešlagić, Šefik, Stećci kataloško-topografski pregled, Veselin Masleša, Sarajevo, 1971., 171.
- Bujak, Edin; Vahid, Alađuz; Admir, Džemidžić; Derviš, Jasika, Izvještaj o popisu stećaka općine Hadžići, Broj: 02/05-49-2992-4/16, 2. 3. 2016. godine, katalog popisa stećaka, www.hadzici.net, Općina Hadžići, 2016. godine, 635-648.
- Grupa autora, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom 3, Regija 15, Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988., 58.
- Jasika, Derviš, Stećci općine Hadžići, referat (izvještaj) sa Međunarodnog naučnog skupa Šefik Bešlagić i stećci, Filozofski fakultet u Sarajevu, 9. – 10. maj 2014. godine.
- Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, Lista evidentiranih, prethodno zaštićenih i zaštićenih nepokretnih spomenika kulture i prirodne baštine Kantona Sarajevo, (revizija od 2013. godine)
- Kutzli, Rudolf, BOGUMILI – HISTORIJA, UMJETNOST, KULTURA, Buybook, Dobra knjiga, Sarajevo, Zagreb, 2019., 169, 178, 191.
- Mazalić, Đoko, Gradac kod Hadžića, Iz Glasnika hrvatskih zemaljskih muzeja, Sarajevo, 1942., 193–206.
- Naučno društvo SR BiH, Lepenica, posebno izdanje Biblioteke grada Sarajeva, 1963., 182.