Gdje smo sa monitoringom i zaštitom divljih životinja u BiH?
🐾 Simboli očuvanih ekosistema
Bosna i Hercegovina je bogata raznolikim staništima i velikim zvjerima poput medvjeda, vuka i risa. One su istovremeno pokazatelji i simboli očuvanih ekosistema ali i realna administrativna, društvena i bezbjednosna pitanja. Ipak, koliko zaista znamo o njihovom broju, kretanju i životu? I kakvu ulogu mogu projekti poput trail trka imati u njihovoj zaštiti?
🧩 Fragmentiran monitoring
Monitoring populacija divljih životinja u BiH još uvijek je sklon „fragmentiranom pristupu“. U različitim entitetima i institucijama vidimo tek djelimične programe:
- 2022. na području BiH i CG realizacija projekta Centra za životnu sredinu „Zaštita mrkog medvjeda“, rezultirala je izradom plana upravljanja i genetskih analiza populacije mrkog medvjeda, te osposobljavanje interventnih timova RS za zaštitu krupnih zvijeri ali je pokrenuto i zagovaranje formiranja takvog tima u Federaciji BiH www.n1info.ba
- U januaru 2022., Vlada Federacije BiH osnovala je Stručni savjet i Interventni tim za velike zvijeri (medvjed, vuk, ris), uz podršku WWF-a i edukaciju stručnjaka u Nacionalnom parku Una www.natureza-portugal.org.
- Na ljeto 2024, na području NP Sutjeska testiran je monitoring protokol za vuka – sa postavljanjem foto-kamera i terenskim radom www.energetskiportal.ba.
- Juni 2024. godina, Vlada Kantona Sarajevo potpisala je sporazum o sufinansiranju sa Veterinarskim fakultetom u Sarajevu za: „Inventarizaciju i zdravstveni status smeđeg medvjeda u Kantonu Sarajevo“ – prvi ovakav sistemski iskorak ka strukturnom praćenju populacije. www.vlada.ks.gov.ba
Ipak, mnogi od ovih programa još uvijek nemaju kontinuitet, stalnu javnu dostupnost podataka ili jasne planove implementacije – primarno ostaju na razini pilot-projekata ili entitetskih inicijativa.
🛡️ Sudbina Maglića – opasnost za medvjeda čak i uz ogrlicu
Nažalost, primjer medvjeda „Maglić“, prvog GPS–označenog medvjeda u entitetu RS, koji je krajem juna 2022. ubijen nedugo nakon postavljanja ogrlice kod Gacka u lovištu Zelengora (NP Sutjeska), razotkriva ključni problem: bez snažne kontrole i zakonske zaštite, istražni podaci i tehnologija lako zaostanu za lovačkim ili kriminalnim aktivnostima. Centar za životnu sredinu reagirao je oštro, apelirajući na hitnu istragu i bolje nadzore zaštićenih područja. Za ovakve prekršaje Zakonom RS-a predviđene su kazne od 2 do 8 godina zatvora i novčana odšteta do 20.000 KM www.avaz.ba.
Na kraju, interventni tim RS je uz ogrlicu pratio još jednu jedinku – medvjeda “Tara” www.noviglas.info. Ovi podaci pokazuju da bez snažnog zakonskog okvira i stvarnog nadzora, te modernih tehnologija, zaštita ostaje prisutna samo kao koncept, ali ne i kao praksa.
🌍 Uloga građanskih udruženja i kampanja s ljudskim angažmanom
Pored institucija, značajna je i uloga nevladinih organizacija i građanskih inicijativa:
- Udruženja poput UG Jadovnik kod Prijepolja, uz autentične lokalne akcije (hranilišta medvjeda, supova, foto–kamere i monitoring), pokazuju kako se zaštita može realizovati na terenu.
- Institucije poput Centra za životnu sredinu i WWF Adria pokreću projekte, edukacije i sistemske inicijative – ali bez lokalne vlasti i javnog pritiska, ostaju djelomične.
🔗 Moć trka kao katalizatora zaštite
Outdoor projekti i trail trke kao što je Ormanj Trail mogu postati značajan stub zaštite prirode, kroz:
- Podizanje ekološke svijesti – sportisti i publika dobijaju priču o medvjedima, vukovima i njihovim potrebama.
- Edukativne sadržaje – edukacija o sigurnom ponašanju u prirodi, značaju foto-zamki, melioraciji staništa.
- Finansijska podrška – dio kotizacija može finansirati monitoring program, kamere, signalizaciju.
- Partnerstva – saradnja s lovačkim i nevladinim organizacijama, akademskom zajednicom i vlastima, što može ojačati koordinaciju u zaštiti.
- Konkretnim aktivnostima – Tragična sudbina medvjeda Maglić, koji je uprkos GPS ogrlici ubrzo ubijen, pokazuje da tehnologija i zakoni nisu dovoljni bez terenskog djelovanja. Trail trke mogu doprinijeti konkretnim mjerama zaštite kao što su:
- Postavljanje edukativne signalizacije na stazama (pravila ponašanja, zabrana lova, informacije o vrstama);
- Označavanje zona posebne osjetljivosti (npr. područja kretanja medvjedica s mladuncima);
- Organizacija javnih tribina ili radionica s lovačkim i planinarskim udruženjima;
- Prikupljanje sredstava za dodatne foto-zamke, GPS uređaje ili podršku lokalnim udruženjima koja štite divlje vrste.
❓ Ključno pitanje
Može li trail trka biti više od događaja? Može li biti most, platforma i konkretna podrška monitoring projektima? Vrijeme je da kroz praksu sport, ekologija i lokalna zajednica postanu nerazdvojni saveznici u očuvanju našeg bogatog, ali ugroženog ekosistema.
Donacije i podrška
Startnina koju plaćaju trkači pokriva troškove za osnovni startni paket za učesnike. Dok se za fond nagrada, podršku volonterima i ostale troškove aktivnosti u organizaciji oslanjamo na sponzore i donatore. Olakšali smo i napravili transparentnim proces podrške. Svi koji žele pomoći mogu to učiniti putem platforme WhyDonate, koja omogućava online praćenje prikupljenih sredstava.
Sponzorima nudimo prostor za promociju na našoj web stranici, društvenim mrežama i promotivnim materijalima trke.
Zahvaljujemo svima koji su već dio ove priče i pozivamo nove partnere da nam se pridruže u zajedničkom cilju – da trka na Ormanju bude primjer odgovorne organizacije, brige o zajednici i prirodi.
Za više informacija o sponzorstvu posjetite našu stranicu: https://ormanjtrail.com/sponzorstvo/
